UN-ovo izvješće kaže da postizanje cilja održivog razvoja nulte gladi do 2030. možda neće biti moguće

Držeći 2030. kao ciljnu godinu, UN je lansirao 17 ciljeva održivog razvoja (SDG) kako bi transformirao svijet. Među svih ostalih 17 SDG-a, Zero Hunger je cilj broj 2, lansiran 2012. godine. Zero Hunger ima za cilj eliminirati sve vrste gladi i pothranjenosti iz svijeta do kraja 2030. Međutim, u nedavnom izvještaju pod nazivom State of Sigurnost hrane i prehrana u svijetu 2020. UN je upozorio da je postizanje nulte gladi do kraja 2030. godine sasvim nemoguće jer izvještaj procjenjuje da je 2019. godine na globalnoj razini 690 milijuna ljudi patilo od ekstremne gladi, 10 milijuna više nego prošle godine.
Cilj održivog razvoja: Izbijanje koronavirusa nije došlo samo, već sa sobom donosi i svjetsku recesiju. Ova dvostruka nevolja pogoršat će situaciju, upozorava se u izvješću. Nadalje je otkrilo da još 130 milijuna ljudi pati od kronične gladi 2020. godine.
Podaci za 2019
U 2019. godini Azija je bila najgladniji kontinent na svijetu s 381 milijuna gladnih ljudi.
Afrika stavljen je na drugu poziciju s 250 milijuna gladnih ljudi. UN dalje procjenjuje da će do kraja 2030. Afrika činiti više od polovice gladnih ljudi na svijetu.
Slijede Latinska Amerika i Karibi, oboje su podržali treće mjesto s 48 milijuna gladnih ljudi.
UN: zdravo jelo s najnižom cijenom
U prosjeku najjeftiniji zdravi obrok košta više od 1,90 dolara, što je više od međunarodnog praga siromaštva. Samo zbog vrijednosti troškova, oko 3 milijarde ljudi na svijetu to si ne može priuštiti. Dakle, pogoršanje situacije.
UN: Glad među djecom
Glad među djecom nije problem samo sadašnjosti već i budućnosti, jer su djeca budućnost ovog svijeta.
Prema izvještaju, oko 191 milijuna djece mlađe od 5 godina gladno je i pothranjeno. Međutim, u Indiji se rekord nedovoljne prehrane ispod pet godina smanjio s 21,7% u 2004-06 na 14% u 2017-19, ali stručnjaci strahuju da bi to pandemija može nagrizati napredak.
Također pročitajte: Izvještaj ministarstva financija pod vodstvom Nirmale Sitaraman kaže kako su zeleni signali u gospodarstvu vidljivi