Zahtjev libanonskog osiguranja za eksploziju u Bejrutu iznosi ogromnih 425 milijuna dolara! Cijelu analizu pročitajte ovdje.

Zahtjev libanskog osiguranja za eksploziju u Bejrutu: Dana 4. kolovoza 2020. dogodile su se dvije velike eksplozije u luci grada Bejruta. Prva eksplozija nije imala toliko snage, a onda je druga eksplozija prevelika što je uništilo luku i okolicu. Zbog te eksplozije oko 6000 ljudi je ozlijeđeno, a 177 je izgubilo život.
Eksplozija Libanonske eksplozije toliko je velika da je nanijela imovinsku štetu od oko 10-15 milijardi dolara. Oko 300000 ljudi izgubilo je domove. Ova je eksplozija tako velika i jaka što se čuje na udaljenosti od 250 km (Cipar) od grada. Američko geološko istraživanje navodi da je ova eksplozija bila poput potresa. Veličina je 3,3 magnitude koja se osjetila u Siriji, Turskoj, Isrealu i nekim dijelovima Europe.
Kako se to događa?
Ozbiljan je slučaj lošeg rukovanja s oko 2750 tona amonijevog nitrata zbog čega je libanonska vlada zadržana na brodu MV Rhosus, a zatim je uskladišten u luci bez ikakvih sigurnosnih mjera. Ovaj amonijev nitrat slučajno je izložen vatri koja uzrokuje masovna razaranja u gradu.
Nakon ove tragedije, Vlada je proglasila izvanrednu situaciju u državi na dva tjedna. U žaru trenutka, stanovnici grada okupili su se i prosvjedovali protiv vlade zbog lošeg rukovanja amonijevim nitratom. Premijer Hassan Diab i libanonski kabinet dali su ostavke zbog pritiska koji iz dana u dan raste u narodu.
Oporavak nacije
Libanonska vlada podnijela je zahtjeve za osiguranje u ogromnom iznosu koji iznosi oko 425 milijuna dolara. Taj je iznos obično zato što je uništenje u gradu bilo preveliko oko 6000 ljudi da bi izgubili domove i svoje izvore za život.
Dakle, sada je preostala samo jedna mogućnost da vode svoj život. Raoul Take (Ministar gospodarstva) navodi da je još podneseno 2500 zahtjeva. oni također očekuju da će broj zahtjeva doseći 10000 na kraju ovog mjeseca. Također se susreo s predsjednikom u vezi s pitanjem osiguranja.
Također pročitajte: Nirmala Sitharaman kaže da porezni obveznici zaslužuju bolje usluge